bosanski-hrvatski-srpski english french deutsch
  Arhiva vijesti  Teme
Posjetilac

Navigacija
Jajce
petitrond.gif U riječi
petitrond.gif Jajčani
 Jajce na webu
 Spomenik
 Adresar
 Čuvajmo prirodu
Turist info
petitrond.gif Smještaj
petitrond.gif Restorani
petitrond.gif Ribolov
petitrond.gif Kajak i veslanje
petitrond.gif Rafting
 Transport
Grad i općina
petitrond.gif Preduzeća
 Servis info
 Stranica opcine
 Udruzenja
 Sport
Jajce novosti
 Jajce Portal
 Jajčani
 Jajce-Aktuelnosti
 Jajce-Analize
 Jajce-Interviews
 Jajce-Komentari
 Jajce Manifestacije
 Jajce-Reportaže
Portal
 Stari album
 Kviskoteka
 Kulinarstvo
 Gdje i kako
 Sadržaj
 Članovi
 Linkovi
 Downloadi
 Bodovi
 Top Lista
 Top 30 dana
 Team

Pretraga


Ko je online
ukupno članova: 3 718
danas registrovano: 0
juče registrovano: 2
članova online: 0
gosti online: 15


Registrirajte se ovdje. Kao registrovan korisnik imate pristup svim sadržajima.


Ex-YU

Ex-YU


Login

Nick:

Lozinka:


Slucajni vic

Posjeta

Jajce na webu

Općina Jajce 

Gradski duvački orkestar

SRD/SRU Zlatovčica

PD Ćusine

Pliva Tourism

Centri za lokalni razvoj


R A Z V O J S E L A - Općina jajce  
Poslao/la Administrator --> Srijeda, 22. 10. 2008

Jajački akademski klub Općina Jajce se nalazi u zapadnom dijelu Kantona Središnja Bosna/Srednjo Bosanski kanton u središnjem dijelu BiH. Općina se prostire na površini od 363 km2 , graniči sa Općinama Travnik, Dobretići i Donji Vakuf (FBiH), te Jezero, Šipovo i Mrkonjić Grad (RS).

Općinu Jajce čini 61 naseljeno mjesto organiziranou 28 mjesnih zajednica. Prema procjeni Federalnog zavoda za statistiku iz 2006.god. broji 24.383 stanovnika. U općini ima 7.389 domaćinstava koja čine osnovnu strukturu življenja i djelovanja, pogotovo u ruralnim dijelovima naše općine.

 

 

 

 

 

Urbano

 

 

 

 

 

Ruralno

 

 

 

 

 

 

1999.god.

30%

70%

2003.god.

42%

58%

 

U samom gradu osnovane su samo dvije mjesne zajednice, Pijavice i Kozluk, a ostalo pripada ruralnom  dijelu naše općine, pa tako postoje MZ: Barevo, Bešpelj, Biokovine, Bravnice, Bulići, Carevo Polje, Ćusine, Divičani, Doribaba, Karići, Klimenta/Peratovci, Kokići, Kruščica, Lendići, Mile, Podmilačje, Prudi, Pšenik, Rika, Vinac, Vlasinje, Vukičevci, Šibenica, Kuprešani, Cvitovići i Bistrica.

Obzirom da u gradu ne rade punim kapacitetom svi prijeratni privredni objekti, stanovništvo naše općine je primorano biti bez zaposlenja, što jako puno otežava poslijeratni život svakog stanovnika naše općine. Samo mali broj ima stalno zaposlenje i tako riješen socio- materijalni status. Ostali dio stanovništva je primoran da se sam snalazi kako bi stekao novac i sredstva za život. Ako vidimo podatke iz 2003.god., još uvijek je veliki postotak stanovništva naseljen u ruralnom području, pa se odmah nameće pitanje kako da se to stanovništvo pokrene na stvaranje dobiti i stjecanje materijalnih sredstava  za sam život. Od davnina  je naš čovjek težak radio na svojoj zemlji i tako samo sebi uspijevao priskrbiti sredstva za život tijekom cijele godine, a ponekad  bi  proizvodio višak poljoprivrednih dobara  u stoci i hrani, te tako prodavao višak i dolazio do određene količine novca za koji je mogao da kupi sredstva i stvari koje nije mogao sam da proizvede na svom imanju. Određeni broj je radio u gradu i inozemstvu, bili umirovljenici i sl. Pa tako sebi skrbili sredstva za život.

Kako stvari danas stoje, naš čovjek iz ruralnih područja je prisiljen da sve više pokušava proizvesti višak poljoprivrednih proizvoda koje bi prodavao i stjecao određenu dobit. Još uvijek se ne može reći da postoje organizirane poljoprivredne zadruge iz prijeratnog perioda, ne postoji plan razvoja ruralne sredine, sa točnim proizvođenjem proizvoda koji dobro uspijevaju u našem podneblju, nema dugogodišnjeg razvojnog plana sela, već se sve svodi na pojedinačni entuzijazam.

Još uvijek nisu sva sela uvezana asfaltnim putovima, što uvelike otežava kretanje stanovništva ka gradu i obratno.Poseban problem je zimski period, kada se treba zatražiti zdravstvena usluga.

Zdravstvena zaštita se pruža posjetama liječnika u seoskim ambulantama jedan put tjedno( Bešpelj, Vinbac, Kruščica, Dobretići i Vlasinje), a ostalo stanovništvo ruralnog područja je primorano da se naslanja na te ambulante, ili da traži zdravstvenu uslugu u samom gradu.

Razlog za neorganiziranje rada seoskih ambulanti je manjak liječnika u Domu zdravlja-Jajce. Trenutno radi samo 6 liječnika koji nose teret svakodnevnog rada i rada u dežurnoj službi  hitne medicinske pomoći!

Slijedeći problem je provođenje osnovnog obrazovanja, postoje 2 osnovne škole u gradu i slabo opremljene seoske osnovne škole.

Kulturni i sportski život na selu je sveden samo na entuzijazam pojedinaca i organiziranja sitnih zabava i druženja na lokalnoj razini!

 

Što bi se trebalo poduzimati od strane Općine?

 

  1. Motivirati ostanak i povratak na ruralna područja!  KAKO!?

 

-          Povećati ulaganja u poljoprivredu i razvoj sela, davanjem sredstava za poljoprivredu u vidu alatki, sjemena, đubriva, stoke, davanjem povoljnih kredita za poljoprivrednike, veterinarska služba da oplemenjuje stočni fond vještačkim oplodnjama sa kvalitetnim pasminama itd.

-          Osigurati siguran plasman svega što se proizvede na selu, a namijenjeno je za tržište (višak), proizvoditi ekološki zdravu hranu koja je danas jako tražena na tržištu- Zapadna Evropa i Svijet.

-          Razvijati seoski turizam

-          Osigurati dobre putove do svakog sela, brža i bolja komunikacija selo-grad, te tako uvelike riješiti mnoge probleme

-          Osigurati da svako veće seosko naselje ima bar nekoliko sati liječnika

-          Pokrenuti kulturna događanja na selu

 

  1. Težiti da bude cilj odlazak iz grada na selo, jer se u nekim Zapadnim zemljama jako dobro živi na seoskim područjima, a u nekim je poljoprivreda i seoski turizam glavi nositelj ekonomskog razvoja.

 

Sažetak:

Ruralno područje naše općine je jako zapostavljeno, prepušteno samo sebi i preživljava od danas do sutra, što dovodi do sve većeg migriranja seoskog stanovništva ka gradu i jako težak povratak i ostanak na selu.

 

 

Prim.dr.Goran Franjić

 

 

 

 

R A Z V O J S E L A - Općina jajce

Komentari su vlasništvo pošiljalaca. Nismo odgovorni za njihov sadržaj!


  1. poznavalaac Piše --> 29.10.2008 18:11
    Draga djevojcice sve je isto samo njega nema. U prevodu sablon predratnih ruralnih stanovnika nase opstine u potpunosti iskopiran. Veoma vjerodostojno. Sjaho Gojko (Kurta) da uzjase Stipo (Murta). Neka, neka doci ce i Suljinih pet minuta.
  2. sunita Piše --> 27.10.2008 20:58
    Mjenjam kuću u gradu za kuću na selu(prednost dajem lupnici po mogučnosti do načelmika)
  3. sunita Piše --> 27.10.2008 20:47
    Več viđeno.To ti je BOLAN Sizifov posao.Po završetku rata prema selu su upućivane donacije u vidu plastenika,stoke ,moto kultivatora,građevinskog materijala itd.međutim to seljaku nije dovoljmo.Svim silama su težili da se instaliraju u institucije grada i u tome su uspjeli.A onda po već poznatom receptu za njima idu bratići ,sestrići ukratko familija.Zatim slijedi napad na poslove u javnom sektoru pa firme itd.U prirodi ruralca je biti nezadovoljan pored svih prirodnih bogastava koje uveliko koristi(zemljoradnja,stočarstvo itd)i zato mu je potreban i posao u firmi.Što se tiče kulture gradom dominira ruralna a ne urbana kultura i to se neće promijeniti jer odgoj u školama je ruralnog karaktera a pod maskom nacionalnog identiteta.Običan čovjek iz grada nema alternativu za egzistenciju osim zaposlenja u fabrikama ili pokušati preživjeti na drugi način(prikupljanjem sekundarnih sirovina itd.)Ovdje nije prisutan animozitet prema seljaku već pokušaj da se objasni da je moto ruralca "SELO HVALI U GRAD SE SVALI"i da je svaki pokušaj investiranja u selo u vidu pomoći brži način da se odbaci motika.Ova strategija razvoja sela koja se navodi već je prisutna 4 odnosno 13 godina i postigla je kontraefekat.Rješenje postoji ali ne na ovaj način i čini mi se da je ovu strategiju napisao seljak da bi mu bilo još bolje a vi iz grada sisajte motke.
  4. dmatic Piše --> 27.10.2008 20:31
    Staje ovo rec dok se krenulo u politiku odmah poèele analize rurlani podruèja Opæinene.Gosp,Frnjiæu i prije ste zivjeli u Jajcu pa niste pisali i bavili se ruralnim razvojom nasih sela otkud sad zanimanje za to.Kad sviznamo sta nam nasi vijeænici rade samo gledaju da im sto prije vrijeme prodje u vjeænici.Radi tog me zanima otkud sad da vas interesira ruralni razvoj.
  5. poznavalaac Piše --> 26.10.2008 09:37
    Dobar prijedlog Franci ukoliko su analiticki podatci stvarni. Naime, prije rata, nasa opstina je imala oko 45.000 stanovnika i samim tim otprilike isti broj osiguranika (socijalno osiguranje). Jedan dobar dio ruralnog stanovnistva je radio u inostranstvu ili drugim dijelovima bivse nam zajednicke domovine, no medjutim clanovi njihovh porodica po pravilu su bili socijalno osigurani na teret nase opstine (putem prijavljenosti na zavodu za zaposljavanje).Zato je medicinski centar muke mucio da dodje do para za isplate plata, narocito pred sami rat. Ni tada kao ni sada nije u potpunosti bilo jasno kome su u tom pogledu pripadali Dobretici i neka druga naselja. Mislim na naplatu tzv. "stranih zavoda".Da pojasnim za usluge medicinskog centra prema tim zavodima, zbog nejasnog stanja, troskove je po pravilu placalo nase socijalno. Jednostavnije receno. Ja radim npr. u njemackoj, a troskove lijecenja clanova moje porodice snosi socijalno Jajce.
    Drugo. Statisticki podaci popisa stoke i obradivog zemljista, nacinjeni po anonimnom odabiru, nase opstine prije rata, nisu ni priblizno odgovarali stvarnom stanju. Tako da nisam siguran da i danas odgovaraju stvarnom stanju. Po meni, u to doba, vlasnik krava,ovaca, kokosa i sl. nije trebao biti uzivalac socijalne pomoci iako je dobar dio istih upravo to i bio, a sve na ustrb onih koji su u gradu bili nezaposleni. sjedili na "zidicu" do bajkine kuce i zicali za kutiju cigara. Dakle boljom organizacijom postojecih sredstava i potencijala trebalo bi sve funkcionisati mnogo bolje.
  6. Seljak Piše --> 26.10.2008 04:20
    Eh,sta da vam pricam kad sve znate.
  7. Amerika Piše --> 25.10.2008 18:42
    u pravu si jarane, mislim strkalje a pisem skiljane.gore smo i spavali u matinoj kuci.
  8. bazoka Piše --> 25.10.2008 12:27
    Vidi se da si pospan pa si pobrkao Skiljane i Strkalje ja pisem o Milama a ne o Biokovinama :).
  9. Amerika Piše --> 25.10.2008 05:29
    pa jebo ga ti preuzmi mjesnu zajednicu u svoje ruke,malo to postroj.ko nece da slusa odmah ga gore iznad skiljana na navis posalji da rovove zatrpava.a to za blentin most sam te dobro skonto,hahahaha nije lose,bilo je tamo svega hahahaha pa i koncerti u ranim jutarnjim satima,pa kupanje u 6 ujutro ,aaaaaaaaa jeste hladno bilo,a evo nesto kontam a otkud nam ona gitara nemogu da se sjetim hahahaha.Moj Zoka s lijepim drustvom su i uspomene lijepe,cujemo se vidis koliko je sati odoh u krevet sad sam dosao.Znas ono "Dok cekam sabah sa sejtanom".
  10. bazoka Piše --> 24.10.2008 22:24
    Joj bolan ima tu svega kod blentinog mosta ali ne smijem kazati :) a mozda to i ima veze sa strujom.Ako budu poskupjeli mozda i djece bude u skolama.Zezaj ti koliko hoces ja znam sta ti mislis,ali prije je skoro svaka kuca imala kravu i nekoliko krmadi i kokosa.Sad ima samo jedna ili dvije krave u cijelom selu.Ma nece ni seljak da bude seljak a nove mlade bi sve bile dame.E necemo tako Dino!
  11. Amerika Piše --> 24.10.2008 20:46
    Gospodine Marjanovicu,sto se tice vaseg tumacenja o skolstvu vrlo je bitno uzeti u obzir da u ono vrijeme kada su skole bile pune okolna sela i zaseoci nisu imali struje pa su vecinu noci provodili na przenju kafe u krevetu i tako produkt tog przenja kafe naravno bile su skolske klupe pune,a ako uzmemo malooooo modernije vrijeme tj 70-godine,vecina slobodnog vremena se provodila uz znanje imanje koje je vodila kosara balabonovic a poslije rucka bi se gledalo nedeljno popodne koje su vodili sasa zalepugin i dunja lango naravno poslije tako provedenog dana siljenje je sve manje padalo napamet pa je vec tada skolski natalitet poceo opadati.o danasbjem vremenu ne treba da vam govorim jer silji ko koga stigne a trebe su postale malo iskusnije pa uzimaju one andole sto na njima kalendar stoji da slucajno nebi jedan zaboravili.a kad neozbiljna mama preskoci jedan dan i ne uzme taj andol e onda nakon odredjenog vremena pojave se novi kandidati za skolske klupe.volio bih samo jos znati kakva je emancipacija kisnih glista izmedju plaze i blentinog mosta? ahahahhahahaha jesi vidio zoka sto i ja znam srati,nemogu vise od sege.....
  12. bazoka Piše --> 24.10.2008 20:10
    Dragi nas doktore uz najbolju volju neznam sta da kazem na ovo vase pisanje.Svakim danom je sve manje ljudi na selima.Evo pokazatelja neki odprilike.Nekad davno prije 30 i neku godinu samo iz Mila i Vrbice bio je jedan razred djece znaci oko 30.Sad na Milama ima skola i idu djeca iz Cusina ,Boraka,Vrbice i Mila i u prvi razred upisano 3 djece.Tko da se bavi ruralnim turizmom kad nas u jajcu radi 10 i 10tak ide u Hrvatsku da zaradi placu a ostali su stari ili su se iselili.Od prije rata 1200 sad nas ima oko 300 ako ne i manje.A mjesto za turizam se ubilo.U predproslom stoljecu su jos stranci dolazili u ove krajeve i divili se ljepoti.Nase strukture vlasti pocevsi od onih od 95 pa do ove sada nisu ucinile nista ili su ucinile samo mali pomak.Za nacelnikovanja Branka Cavara obnovljene su jednim dijelom vodenice i dovedena rasvjeta na pola,iako imaju razvedeni kablovi za dalje nitko vise ne pipka nista.razvoja turizma nema bez pomoci opcinskih organa.Moze privatnik napraviti sve i da pozlati objekat a sta da pokazemo turistu.Da se ne ponavljam vise mi nemamo sluha za turizam.Za to treba edukacija,a osim ove Japanaske organizacije nista vise nema.Ljudi dodju na te seminare koji kostaju lijepu svotu i onda pitaju tko ce platiti pice.Pa ljudi moji nema biznisa bez ulaganja.Opcina treba napraviti plan,pozvati zainteresirane i vidjeti kakvih se ideja ima.I onda krenuti sa projektima a sve ostalo je utopija.Lijep pozdrav sa Plivskog jezera



REKLAMIRANJE na JAJCE PORTALU
Opcije

Prilagođeno za štampanje  Prilagođeno za štampanje

Pošaljite prijatelju  Pošaljite prijatelju


Ocjeni vijest/clanak
Srednja ocjena: 0
Glasovi: 0

Odvojite par sekundi i ocjenite ovu vijest/članak:
Odlično
Vrlo dobro
Dobro
Regularno
Loše


Slični linkovi

Najčitanija novost o Jajački akademski klub:


posljednjih 5 vijesti

Arhiva vijesti/članaka

Administracija

Ernest.Plivac
Administrator, urednik i webmaster

JAJCE PORTAL TEAM © by Jajce Portal


Sajt učitan 0.8808 Sekundi 42 Databaza-Upitnici